Category: Animals
Created by: marija.horvat
Number of Blossarys: 21
Croatian (HR) 
Savanski orao (Aquila rapax)vrlo je sličan većem stepskom orlu. Odrasli mogu biti svijetlo žućkastosmeđi ili riđi. Svijetložute žvale sežu unatrag samo do početka oka, dok u stepskog orla idu dalje. Način leta i stanište slični su kao kod stepskog orla. Duljine je 65-77 cm, raspon krila 172-260 cm.
Savanski orao (Aquila rapax)vrlo je sličan većem stepskom orlu. Odrasli mogu biti svijetlo žućkastosmeđi ili riđi. Svijetložute žvale sežu unatrag samo do početka oka, dok u stepskog orla idu dalje. Način leta i stanište slični su kao kod stepskog orla. Duljine je 65-77 cm, raspon krila 172-260 cm.
Stepski orao (Aquila nipalensis) je velika ptica, širokih krila, tamnosmeđe boje koja ponekad može varirati do jako svijetlosmeđe, odozgo je obično cijeli jednoličan, bez bijelih šara, ali u svjetlijih oblika tamno perje može upadljivo odudarati od preostalog perja. Dok leti, krila su mu blago svinuta u karpalnom zglobu i uočljiv je prilično kratak rep. Živi na otvorenim travnjacima (stepa), obično bez drveća ili u grmovitim predjelima. Duljina mu je 65-77 cm, raspon krila mu je 172-260 cm.
Stepski orao (Aquila nipalensis) je velika ptica, širokih krila, tamnosmeđe boje koja ponekad može varirati do jako svijetlosmeđe, odozgo je obično cijeli jednoličan, bez bijelih šara, ali u svjetlijih oblika tamno perje može upadljivo odudarati od preostalog perja. Dok leti, krila su mu blago svinuta u karpalnom zglobu i uočljiv je prilično kratak rep. Živi na otvorenim travnjacima (stepa), obično bez drveća ili u grmovitim predjelima. Duljina mu je 65-77 cm, raspon krila mu je 172-260 cm.
Oao kliktaš (Aquila pomarina)je vitak, s užim krilima i manje uočljivim bjelkastim polumjesecom na osnovi dužeg repa; sekundarna pera su svjetlija i uže isprugana od onih kod klokotaša i savanskog orla. Kod odraslih je potkrilno pokrovno perje svjetlije od primarnih pera. Let mu je kao u orla klokotaša, ali krila drži malo svinuta u karpalnom zglobu. Zov je viši i manje rezonantan nego u klokotaša. Stanište im je slično, ali kliktaš živi dalje od vode. Duljina mu je 60-65 cm raspon krila 134-159 cm.
Oao kliktaš (Aquila pomarina)je vitak, s užim krilima i manje uočljivim bjelkastim polumjesecom na osnovi dužeg repa; sekundarna pera su svjetlija i uže isprugana od onih kod klokotaša i savanskog orla. Kod odraslih je potkrilno pokrovno perje svjetlije od primarnih pera. Let mu je kao u orla klokotaša, ali krila drži malo svinuta u karpalnom zglobu. Zov je viši i manje rezonantan nego u klokotaša. Stanište im je slično, ali kliktaš živi dalje od vode. Duljina mu je 60-65 cm raspon krila 134-159 cm.
Orao klokotaš (Aquila clanga) je veliki tamni orao širokih krila i kratkog repa, obrisom u letu podsjeća na znatno većeg i ponešto dugovratijeg klinastorepog štekavca. Odrasla ptica odozgo je jednolično tamna, osim na trtici; potkrilna pokrovna pera su tamnija od primarnih letnih pera, imaju upadljive svijetle mrlje i pruge s gornje strane te bijelu trticu. U letu krila drži ispružena, blago spuštenih vrhova dok jedri i klizi. Glasanje je lajavo " kjak-kjak-kjak" poput štektanja nekog psića. Živi u nizinskim šumama, često pokraj jezera, rijeka i močvara, na otvorenim predjelima je samo za selidbe. Dužina mu je 65-72 cm, raspon krila 155-182 cm.
Orao klokotaš (Aquila clanga) je veliki tamni orao širokih krila i kratkog repa, obrisom u letu podsjeća na znatno većeg i ponešto dugovratijeg klinastorepog štekavca. Odrasla ptica odozgo je jednolično tamna, osim na trtici; potkrilna pokrovna pera su tamnija od primarnih letnih pera, imaju upadljive svijetle mrlje i pruge s gornje strane te bijelu trticu. U letu krila drži ispružena, blago spuštenih vrhova dok jedri i klizi. Glasanje je lajavo " kjak-kjak-kjak" poput štektanja nekog psića. Živi u nizinskim šumama, često pokraj jezera, rijeka i močvara, na otvorenim predjelima je samo za selidbe. Dužina mu je 65-72 cm, raspon krila 155-182 cm.
Orao krstaš (Aquila heliaca) ima naduži vrat od svih većih orlova, najbolje se razlikuje po bijelim ramenima i rubovima plašta te svijetlom tjemenu, zatiljku i osnovi repa, koji s godinama postaju sve svjetliji. Glasa se lajućim "ouk-ouk-ouk". Živi u nizinskim šumama, šumovitim pobrđima, u ravnicama, stepama i močvarama s raštrkanim drvećem. Dužine je 72-83 cm, raspon krila mu je 190-210 cm.
Orao krstaš (Aquila heliaca) ima naduži vrat od svih većih orlova, najbolje se razlikuje po bijelim ramenima i rubovima plašta te svijetlom tjemenu, zatiljku i osnovi repa, koji s godinama postaju sve svjetliji. Glasa se lajućim "ouk-ouk-ouk". Živi u nizinskim šumama, šumovitim pobrđima, u ravnicama, stepama i močvarama s raštrkanim drvećem. Dužine je 72-83 cm, raspon krila mu je 190-210 cm.
Odrasli suri orao (Aquila chrysaetos) je tamnosmeđ, ponekad sa svijetlom glavom. Kila su mu svojstveno sužena pri osnovi, letna pera su svjetlija od pokrovnih krilnih pera i tijela. Neki imaju svojsvenu kombinaciju bijele osnove repa i uočljive bijele mrlje na raširenim krilima. Rep je duži nego u drugih orlova i kvadratan, a ne klinast kao u štekavca. Let mu je veličanstven i elegantan, kako jedrenje, tako i klizni let s blago nagore postavljenim krilima, pri čemu je glava uočljivo isturena; često satima leti na taj način. Glasa se zovom sličnim lajanju ili škanjčevom "twii-o".. Živi uglavnom na planinama i u krševitim područjima, često bez drveća, a na istoku i u nizinskim šumama i prostranim moćvarama. Dužina mu je 75-88 cm, raspon krila 204-220 cm.
Odrasli suri orao (Aquila chrysaetos) je tamnosmeđ, ponekad sa svijetlom glavom. Kila su mu svojstveno sužena pri osnovi, letna pera su svjetlija od pokrovnih krilnih pera i tijela. Neki imaju svojsvenu kombinaciju bijele osnove repa i uočljive bijele mrlje na raširenim krilima. Rep je duži nego u drugih orlova i kvadratan, a ne klinast kao u štekavca. Let mu je veličanstven i elegantan, kako jedrenje, tako i klizni let s blago nagore postavljenim krilima, pri čemu je glava uočljivo isturena; često satima leti na taj način. Glasa se zovom sličnim lajanju ili škanjčevom "twii-o".. Živi uglavnom na planinama i u krševitim područjima, često bez drveća, a na istoku i u nizinskim šumama i prostranim moćvarama. Dužina mu je 75-88 cm, raspon krila 204-220 cm.
Orlovi su velike grabljivice s opernaćenim pisnicama. Ruho odraslih razvija se tijekom 2-3 godine. Let im je snažan, prilično trom. Jedre ispruženih i često izdignutih primarnih pera, pa im krila djeluju tupo. Žive u divljim planinskim i šumovitim predjelima, gnijezde se po liticama ili drveću.
Orlovi su velike grabljivice s opernaćenim pisnicama. Ruho odraslih razvija se tijekom 2-3 godine. Let im je snažan, prilično trom. Jedre ispruženih i često izdignutih primarnih pera, pa im krila djeluju tupo. Žive u divljim planinskim i šumovitim predjelima, gnijezde se po liticama ili drveću.
Škanjci (Buteoninae) su potporodica ptica u porodici jastrebova (Accipitridae). To su grabljivice izuzetno oštrog vida koje lovinu pronalaze u blizini naseljenih mjesta, ali i u drugim područjima, daleko od civilizacije. Prirodnih neprijatelja praktično i nemaju jer se gnijezde na nepristupačnim mjestima, gdje i podižu podmladak.
Škanjci (Buteoninae) su potporodica ptica u porodici jastrebova (Accipitridae). To su grabljivice izuzetno oštrog vida koje lovinu pronalaze u blizini naseljenih mjesta, ali i u drugim područjima, daleko od civilizacije. Prirodnih neprijatelja praktično i nemaju jer se gnijezde na nepristupačnim mjestima, gdje i podižu podmladak.
Patuljasti orao (Hieraaetus pennatus) može imati tri oblika obojenosti, svi s crnim primarnim perima i rubovima krila crnim odozgo i odozdo te kvadratastim neispruganim repom. Svijetli oblik, češći u Europi, ima riđa leđa i prednji dio krila, odozdo je bijel, a potkrilje mu je upadljivo crnobijelo. Riđi oblik, uglavnom na Srednjem istoku, odozdo je riđ, a na potkrilju mu je tamnosmeđa traka. Tamni oblik je izrazito tamnosmeđ sa svijetlim repom. Klizi s pomalo nadolje svinutim, uglastim krilima, jedri ravno isruženh krila. Zov je muzikalan, treperavi zvižduk. Živi u šumama, uglavnom brdskim, zimi po otvorenijim predjelima. Dužine je 45-53 cm, raspon krila mu je 100-121 cm.
Patuljasti orao (Hieraaetus pennatus) može imati tri oblika obojenosti, svi s crnim primarnim perima i rubovima krila crnim odozgo i odozdo te kvadratastim neispruganim repom. Svijetli oblik, češći u Europi, ima riđa leđa i prednji dio krila, odozdo je bijel, a potkrilje mu je upadljivo crnobijelo. Riđi oblik, uglavnom na Srednjem istoku, odozdo je riđ, a na potkrilju mu je tamnosmeđa traka. Tamni oblik je izrazito tamnosmeđ sa svijetlim repom. Klizi s pomalo nadolje svinutim, uglastim krilima, jedri ravno isruženh krila. Zov je muzikalan, treperavi zvižduk. Živi u šumama, uglavnom brdskim, zimi po otvorenijim predjelima. Dužine je 45-53 cm, raspon krila mu je 100-121 cm.
Prugasti orao (Hieraaetus fasciatus) ima relativno duga, uska krila, dug rep i dug vrat. Na bijelim dijelovima mu odskače tamna traka na potkrilju i tamni vrh repa. Klizi i jedri s vodoravno ispruženim krilima. Glavno glasanje je prilično muzikalno "kluii-kluii-kluii". Živi u šumovitim, često stjenovitim planinama, zimi na otvorenijim predjelima. Dužina mu je 65-72 cm, raspon krila 150-180 cm.
Prugasti orao (Hieraaetus fasciatus) ima relativno duga, uska krila, dug rep i dug vrat. Na bijelim dijelovima mu odskače tamna traka na potkrilju i tamni vrh repa. Klizi i jedri s vodoravno ispruženim krilima. Glavno glasanje je prilično muzikalno "kluii-kluii-kluii". Živi u šumovitim, često stjenovitim planinama, zimi na otvorenijim predjelima. Dužina mu je 65-72 cm, raspon krila 150-180 cm.
Škanjac osaš (Pernis apivorus) ima duža i uža krila, duži vrat, manju "goluboliku" glavu i manji kljun od škanjca, od svih se drugih jednako velikih smeđih grabljivica razlikuje po tri trake na svijetlom repu, dvije na osnovi i jednoj pri vrhu, kao i po tri tamne pruge preko svijetlog potkrilja. Klizi blago, nadolje svinutih krila, jedri s ravnim krilima, treperi naročito pri snubljenju. Obični letni zov je dvosložan, ostala su glasanja na ili oko gnijezda. Živi u šumovitim predjelima, uglavnom u mješovitim šumama, plah je, češće je na tlu od škanjca, hrani se saćima pčelinjaka i osinjaka. Dužina mu je 52-60 cm, raspon krila 135-150 cm.
Škanjac osaš (Pernis apivorus) ima duža i uža krila, duži vrat, manju "goluboliku" glavu i manji kljun od škanjca, od svih se drugih jednako velikih smeđih grabljivica razlikuje po tri trake na svijetlom repu, dvije na osnovi i jednoj pri vrhu, kao i po tri tamne pruge preko svijetlog potkrilja. Klizi blago, nadolje svinutih krila, jedri s ravnim krilima, treperi naročito pri snubljenju. Obični letni zov je dvosložan, ostala su glasanja na ili oko gnijezda. Živi u šumovitim predjelima, uglavnom u mješovitim šumama, plah je, češće je na tlu od škanjca, hrani se saćima pčelinjaka i osinjaka. Dužina mu je 52-60 cm, raspon krila 135-150 cm.
Riđi škanjac (Buteo rufinus) obićno je riđe boje, osobito u potkrilju, ima svijetla prsa koja odudaraju od tamnog trbuha; vanjska polovica potkrilja je bijela, rep je jednobojan, u nladih isprugan. Let i glasanje su mu kao u škanjca, ali klizi unutarnjom polovicom krila uzdignutom, a vanjskom napola u ravnini. Živi u ravnicama, polupustinjama, planinama i na drugim otvorenim područjima. Dužina mu je 50-65 cm, raspon krila je 126-148 cm.
Riđi škanjac (Buteo rufinus) obićno je riđe boje, osobito u potkrilju, ima svijetla prsa koja odudaraju od tamnog trbuha; vanjska polovica potkrilja je bijela, rep je jednobojan, u nladih isprugan. Let i glasanje su mu kao u škanjca, ali klizi unutarnjom polovicom krila uzdignutom, a vanjskom napola u ravnini. Živi u ravnicama, polupustinjama, planinama i na drugim otvorenim područjima. Dužina mu je 50-65 cm, raspon krila je 126-148 cm.
Škanjac gaćaš (Buteo lagopus) ima neisprugani bijeli rep sa širokom tamnom trakom na vrhu. Ima i istaknutu crnu karpalnu mrlju na vrlo svijetlom potkrilju i često svjetliju glavu i široku smeđu traku na dnu prsa. Treperi češće od drugih škanjaca. Zov mu je glasniji i manje prodoran nego u škanjca. Živi u otvorenim predjelima, tundri, cretovima, dinama i močvarama. Dužina mu je 50-60 cm, raspon krila 120-150 cm.
Škanjac gaćaš (Buteo lagopus) ima neisprugani bijeli rep sa širokom tamnom trakom na vrhu. Ima i istaknutu crnu karpalnu mrlju na vrlo svijetlom potkrilju i često svjetliju glavu i široku smeđu traku na dnu prsa. Treperi češće od drugih škanjaca. Zov mu je glasniji i manje prodoran nego u škanjca. Živi u otvorenim predjelima, tundri, cretovima, dinama i močvarama. Dužina mu je 50-60 cm, raspon krila 120-150 cm.
Škanjac (Buteo buteo) ima perje različitih boja koje variraju od tamnosmeđe do bijele sa svim prijelazima, pokrilje mu ima tamnu karpalnu mrlju, a često postoji i svijetla ploha blizu vrha. Oba spola i mladunci su slični Klize ispruženih krila, često jedre s blago svinutim i ponekad uzdignutim krilima, mogu i treperiti. Zov im je visok, galebu sličan "piiuu". Žive u šumama, šumovitim prdjelima, poljodjelskim područjima s drvećem, zimi živena otvorenijim područjima. Dužina im je 51-55 cm, raspon krila 113-128 cm.
Škanjac (Buteo buteo) ima perje različitih boja koje variraju od tamnosmeđe do bijele sa svim prijelazima, pokrilje mu ima tamnu karpalnu mrlju, a često postoji i svijetla ploha blizu vrha. Oba spola i mladunci su slični Klize ispruženih krila, često jedre s blago svinutim i ponekad uzdignutim krilima, mogu i treperiti. Zov im je visok, galebu sličan "piiuu". Žive u šumama, šumovitim prdjelima, poljodjelskim područjima s drvećem, zimi živena otvorenijim područjima. Dužina im je 51-55 cm, raspon krila 113-128 cm.
Odrasli tamni gabar (Melierax metabates) cijeli je siv, izuzev crnih vrhova širokih, tupih krila i tamnog, bijelo obrubljenog repa. Trtica i donji dijelovi su isprugani, noge i osnova kljuna su narančastožuti. Let im je sličan ejinom, približavaju se tlu. Često stoje na nekom isturenom položaju, na stupu ili stablu. Pjevno glasanje je niz tonova nalik na flautu. Žive u otvorenim, suhim, grmovitim područjima. Dužina je 38-48 cm, raspon krila 95-110 cm.
Odrasli tamni gabar (Melierax metabates) cijeli je siv, izuzev crnih vrhova širokih, tupih krila i tamnog, bijelo obrubljenog repa. Trtica i donji dijelovi su isprugani, noge i osnova kljuna su narančastožuti. Let im je sličan ejinom, približavaju se tlu. Često stoje na nekom isturenom položaju, na stupu ili stablu. Pjevno glasanje je niz tonova nalik na flautu. Žive u otvorenim, suhim, grmovitim područjima. Dužina je 38-48 cm, raspon krila 95-110 cm.
Jastreb (Accipter gentilis) s donje je trane siv, često s velikom bijelom mrljom na podrepku; oba spola imaju tamne glave i obično bijelu nadočnu prugu. Žive u šumovitim predjelima. Dužina im je 48-62 cm, raspon krila 135-165 cm.
Jastreb (Accipter gentilis) s donje je trane siv, često s velikom bijelom mrljom na podrepku; oba spola imaju tamne glave i obično bijelu nadočnu prugu. Žive u šumovitim predjelima. Dužina im je 48-62 cm, raspon krila 135-165 cm.
Kratkorepi kobac (Accipter brevipes) ima duža i zašiljenija krila od kopca, bijeli donji dijelovi u snažnom su kontrastu s crnim vrhovima krila, središnja repna pera nisu isprugana, oči su im crvenosmeđe. Mužjak je krupniji od mužjaka kopca, ima sive obraze i jači kontrast između svijetlih donjih dijelova i crnih vrhova krila. Ženka je odozgo siva. Glasa se svojstvenim visokim "keuik, keuik". Živi u šumama, seli se velikim jatima. Dužina im je 33-38 cm , raspon krila 65-75 cm.
Kratkorepi kobac (Accipter brevipes) ima duža i zašiljenija krila od kopca, bijeli donji dijelovi u snažnom su kontrastu s crnim vrhovima krila, središnja repna pera nisu isprugana, oči su im crvenosmeđe. Mužjak je krupniji od mužjaka kopca, ima sive obraze i jači kontrast između svijetlih donjih dijelova i crnih vrhova krila. Ženka je odozgo siva. Glasa se svojstvenim visokim "keuik, keuik". Živi u šumama, seli se velikim jatima. Dužina im je 33-38 cm , raspon krila 65-75 cm.
Šikra (Accipter badius) neznatno je manja od kratkoprstog kopca, s podosta manje crnog na tupim vrhovima krila, sa svjetlijim obrazima i repom te tamnom okomitom prugom na vratu. Mužjak je svjetlosiv, ženka je više smeđa. Glasaju se "kuik, kuik". Lete poput kopca, žive u otvorenim šumama. Dužina je 30-36 cm, raspon krila 60-70 cm.
Šikra (Accipter badius) neznatno je manja od kratkoprstog kopca, s podosta manje crnog na tupim vrhovima krila, sa svjetlijim obrazima i repom te tamnom okomitom prugom na vratu. Mužjak je svjetlosiv, ženka je više smeđa. Glasaju se "kuik, kuik". Lete poput kopca, žive u otvorenim šumama. Dužina je 30-36 cm, raspon krila 60-70 cm.
Kobac (Accipter nisus) ima prilično kratka, široka, tupa krila, osobito u ženkeodrasli su plavosivi do škriljastosivi. Krila mužjaka koji je znatno manji od ćenke zašiljena su. Imaju isprugane donje dijelove, pri čemu su oni kod mužjaka crveniji. Kvadrataski rep široko je isprugan. Ženka ima više bijeloga na glavi. Tipični način leta uključuje: brz let duž živice, uzdizanje pa nasrtanje na plijen; brzi, niski let kroz šumu ili na otvorenom; jedrenje, često kruži s nekoliko povremenih zamaha krilima; te obrušavanje sa sklopljenim krilima. Glavno glasanje je cvrkutavo, zasnovano na "kek", "kju", "kiou" ili "kiv". Živi u šumovitim predjelima, selima ili predgrađima. Dužina: 28 - 38 cm, raspon krila 55 - 70 cm.
Kobac (Accipter nisus) ima prilično kratka, široka, tupa krila, osobito u ženkeodrasli su plavosivi do škriljastosivi. Krila mužjaka koji je znatno manji od ćenke zašiljena su. Imaju isprugane donje dijelove, pri čemu su oni kod mužjaka crveniji. Kvadrataski rep široko je isprugan. Ženka ima više bijeloga na glavi. Tipični način leta uključuje: brz let duž živice, uzdizanje pa nasrtanje na plijen; brzi, niski let kroz šumu ili na otvorenom; jedrenje, često kruži s nekoliko povremenih zamaha krilima; te obrušavanje sa sklopljenim krilima. Glavno glasanje je cvrkutavo, zasnovano na "kek", "kju", "kiou" ili "kiv". Živi u šumovitim predjelima, selima ili predgrađima. Dužina: 28 - 38 cm, raspon krila 55 - 70 cm.
Jastrebovi (Accipitridae) su porodica ptica iz reda sokolovki, podreda prave sokolovke. Ove su ptice prepoznatljive po kombinaciji dugog repa i prilično kratkih, širokih, oblih krila. Ženke su veće od mužjaka. Let je brz, spretan i odvažan, obično love ptice u šumi i šikari. Gnijezde se na drveću.
Jastrebovi (Accipitridae) su porodica ptica iz reda sokolovki, podreda prave sokolovke. Ove su ptice prepoznatljive po kombinaciji dugog repa i prilično kratkih, širokih, oblih krila. Ženke su veće od mužjaka. Let je brz, spretan i odvažan, obično love ptice u šumi i šikari. Gnijezde se na drveću.
